Tele >> Aoga Soifua Maloloina >> O faʻamaʻi le niumonia?

O faʻamaʻi le niumonia?

O faʻamaʻi le niumonia?Aoga Soifua Maloloina

O le pulumonia o se faʻamaʻi pipisi e afaina ai le mama. Manaia avea manava mo se tagata aafia i le niumonia ona ea ea i mama, e iloa foi o alveoli, amata ona faatumu i suavai. Puluonia e mafai ona lamatia ai le ola. E lata i le 50,000 tagata i le Iunaite Setete e feoti mai lenei maʻi i tausaga uma, e tusa ai ma le Nofoaga autu mo le Faʻatonutonuina ma Faʻamaʻi (CDC). Soʻo se faʻamaʻi manava e mafai ona faʻatatau i, aemaise lava i le taufaamatau taufaamatau o le coronavirus. Ae pe faʻamaʻi pipisi? Faitau pea e aʻoaʻo ai o ai e ono aʻafia i le maua i le kanesa i le kanesa ma pe faʻafefea ona taofia mai le sosolo.





Faʻafefea ona ou iloa ua maua i le niumonia?

Pomaonia faʻailoga e ono maua i totonu o le 24 itula pe a maeʻa faʻamaʻi pe sau lemu i luga. O faʻailoga masani o le niumonia i nisi taimi e pei o le maalili poʻo le fulū pei o le tale, fiva, ma faʻalavelave manava.



O le tale ia lava atonu e susu pe aoga, o lona uiga o oe tale i samasama, lanumeamata, po o le enaena mucus mai le mama. Hemoptysis (tale i luga le toto, mū toto, poʻo phlegm) ma tale i le po mafai foi ona tupu i le taimi o le fiva o le niumonia.

O le maualuga fiva , luga o le 105 tikeri, mafai ona avea ma tali atu i le tino tauivi se faʻamaʻi fesoʻotaʻi ma le niumonia. A e fiva, atonu e te maua i le malulu, afu, ma lulu.

Faigata manava ono lagona e pei o le pupuu o le manava, poʻo le lagona e pei e le mafai ona puʻeina lau manava. O tiga o le fatafata, e aofia ai maamaai pe tui lagona pe a tale pe taumafai e manava tele, e masani lava a tupu loa le niumonia. E le gata i lea, cyanosis (maualalo le okesene i le toto) ono tupu, mafua ai ou laugutu, tamatamai lima, poʻo le paʻu liliu lanu moana mai le leai o le okesene.



Faʻaopopo faʻaopopo o le niumonia e mafai ona aofia ai le leai o se manaʻo, manava tata, niniva, ma puaʻi.

O faʻamaʻi le niumonia?

E sili atu ma le 30 mafuaʻaga o le niumonia. O faʻamaʻi o le Influenza ma le respiratory syncytial virus (RSV) o mafuaʻaga masani ia o le niumonia i le Iunaite Setete. CDC . O siama ma faʻamaʻi pipisi o le niumonia e pipisi. Peitaʻi, o le niumonia e mafua mai i le manavaina o vailaʻau oona, fungi, poʻo le manaʻoga o le niumonia (faʻaaluina o meaai poʻo le suavai) e le faʻamaʻi.

O faʻamaʻi pipisi o le niumonia e feaveaʻi mai lea tagata i lea tagata e ala i ni vaega o le ea. O le tale ma mafatua i le ea e mafai ona faʻaleagaina ai seisi tagata. Tutusa ma le salalau o le malulu masani, fulū, ma COVID-19 , vaʻalele vaʻalele mafai ona taunuʻu luga o luga ma le faʻasolosolo afaina ai se tasi. O le savali i le niumonia o se tasi auala e faʻamatalaina ai ni niamonia malu e ono lagona e pei o se malulu i le fatafata. Afai ua e aʻafia, tusa lava pe e te le o faʻailogaina, e mafai lava ona e faʻasalalauina siama poʻo siama e mafua ai le niumonia.



Paʻu mama i siama

O nisi siama e sili atu ona pipisi nai lo isi. O le Mycobacterium ma le mycoplasma e iloa i le faigofie ona sosolo. Streptococcus pneumonia mafua ai tele o mataupu o siama papala. O lenei faʻamaʻi manava e pepesi ma ono aʻafia ai tagata matutua ma tagata taʻitoʻatasi e le atoatoa le malosi o le tino.

O siama e mafai ona maua se auala i totonu o mama ma mafua ai se faʻamaʻi, aemaise lava i tagata taʻitoʻatasi o loʻo manavaina, mafatia mai isi maʻi, poʻo le falemaʻi. E maua le niumonia i le falemai pe a maua ni tagata i le maʻi ua maua i le niumonia a o faia togafitiga faafomai i le falemaʻi.

FUAFUA: Faʻamaonia e le FDA le Xenleta e togafitia ai siama papala



Maua i le kanesa

O faʻamaʻi viralone e pepesi foʻi. Fulu poʻo le fulū o se mafuaʻaga masani o viral viral hemonia i tagata matutua. Peitaʻi, o siama respiratory respiratorycycythial (RSV), o koronavairusi (COVID-19 ua naʻo se tasi ituaiga o le tele coronavirus), ma o le malulu masani mafai foi mafua ai pneumonia. I se faʻaopopoga i le faʻaputuputuina o sua i le māmā, o le māmā sela ua faʻasauā ma feita i le tele o pneumonias.

O ai e lamatia maualuga i le kanesa?

O mataupu o le niumonia e mafai ona agamalu i se ogaoga ma e lamatia ai foi le ola, fuafua i lou tulaga faaletino ma le ituaiga o niumonia oe maua. Soʻo se tasi - talavou pe matua-e mafai ona maua i lenei manava manava. O vaega o loʻo sosoʻo e sili atu ona aʻafia i le atiaʻe o le niumonia.



  • Tagata 65 tausaga le matutua ma sili atu
  • Tagata mamaʻi ma le manava manava muamua, pei o le COPD poʻo le maʻi sela
  • Tagata e iai faʻafitauli tau soifua maloloina, e pei ole maʻi fatu poʻo le HIV / AIDS
  • O i latou e vaivai vaivaiga, pei o tagata mamaʻi o loʻo faia togafitiga o le chemotherapy, toe malosi mai taotoga, inuina o fualaʻau puipuia, pe manava luga o le ea
  • Tagata e le lelei le soifua maloloina
  • Tagata e ulaula pe inu tele 'ava malosi

E mafai e se fomaʻi faʻapitoa ona suʻesuʻe le niumonia i se suʻesuʻega o le tino poʻo le pusa X-ray ma faatonuina vailaʻau pe a talafeagai ai

I se tulaga lautele, o tamaiti e tele lava ona maua i le niumonia nai lo tagata matutua. O le pailonia o le mafuaaga numera tasi lea o tamaiti ua feoti i le lalolagi. E ui lava o tamaititi tulaga maliliu mai le papemonia e matua faʻaititia i Amerika ona o avanoa soifua maloloina, O le niumonia o le mafuaʻaga sili lea ua ala ai ona falemaʻi tamaiti i le Iunaite Setete. Tamaiti 5 tausaga le matutua pe laiti atu e i ai le tele lamatiaga mo le niumonia nai lo tamaiti matutua.



O le a le umi e pipisi ai le niumonia?

O le averesi taimi e pipisi mai ai le tagata mai le niumonia e tusa ma le 10 aso. Peitaʻi, o ni isi mataupu o le niumonia (ae maise lava le niumonia e fesoʻotaʻi ma le fatafata vaivai) e mafai ona pipisi mo le tele o vaiaso, faʻamoemoeina i le ituaiga o niumonia ma le ituaiga o togafitiga faʻapitoa fautuaina.

Antibiotics mafai ona matua faʻaititia le faʻamaʻi o siama pneumonias siama. Ina ua maeʻa amata vailaʻau, o se tasi o loʻo pipisi pea mo le isi 24 i le 48 itula. O le taimi lava e alu ai le fiva e fesoʻotaʻi ma le maʻi, e le toe maua se faʻamaʻi i le niumonia. O le tale e mafai ona faʻaauau mo ni nai vaiaso talu ai le umi o le mumu, tusa lava pe a maeʻa togafitiga aoga.



Fofo i le fale pei o le faʻaaogaina o le meli e faʻamalolo ai le tale ma metala paʻepaʻe e faʻamalosia ai le tino puipuia, aemaise lava i le taimi o le puta o le viral pneumonia, e mafai ona aoga mea faigaluega, e tusa ai Kate Tulenko , MD, o le faʻavae ma Ofisa Sili o Pulega o Corvus Soifua Maloloina.

O le mauaina o togafitiga faʻafomaʻi e mafai ona faʻaititia ai le umi o maʻi ma le ono aʻafia i isi tagata. Afai e toe foʻi lou fiva pe afai ua le alu ese faʻailoga tumau, fesili i se tausi soifua maloloina mo se fautuaga.

Faʻafefea ona puipuia le niumonia

O nisi pneumonias e mafai ona puipuia. Tui o loʻo avanoa e puipuia le niumonia e mafua mai i nisi siama ma siama. E le gata i lea, o le ola i se olaga maloloina e ala i le taumafa i meaai paleni ma faʻamalositino e le aunoa, e faʻaititia ai le aʻafia o le kanesa. O faʻamalositino masani e mafai ona faʻateleina ai le soifua maloloina o le mama ma teteʻe ai i faʻamaʻi.

O le soifua maloloina soifua maloloina aofia ai foi le aloese mai le ulaula ma inu tele 'ava malosi e fesoasoani tausia faʻamalosia le immune system. O le mauaina o le tele o malologa ma vai inu o seisi auala e fesoasoani e puipuia ai faʻamaʻi pei o le niumonia.

O le faʻataʻitaʻia o le fufuluina o lima e mafai foʻi ona faʻaititia ai lou siama i siama e mafua ai le niumonia, ae maise lava ile vaitau ole malulu ma le fulū. Afai e te tale pe mafatua, fai le mea sili e te mafaia e fai ai i totonu o se mea e lafoaʻi totoʻa poʻo le tulilima o lou lima, mulimuli mai ma mulumulu ou lima. Ia e mautinoa ia faʻamamaina luga soʻo o mea e faʻaaoga pei o telefoni, countertops, ma faitotoʻa e puipuia ai le sosolo o siama e ono mafua ai le niumonia.

Mea mulimuli a fai, pe a mamaʻi tagata o lo outou pitonuʻu, fai le mea sili e faʻataʻitaʻi ai va saogalemu o tagata pe a mafai Faʻaitiitia lou aʻafia i siama ma siama a o e ola i se soifua maloloina ma ola gaioiga mafai ona faia se taua vaega i le tausiga o le soifua maloloina.