Tele >> Soifua Maloloina Aoga, Tala Fou >> O le a le G4 (ma e tatau ona tatou popole)?

O le a le G4 (ma e tatau ona tatou popole)?

O le a le G4 (ma e tatau ona tatou popole)?Tala Fou

CORONAVIRUS FAAFOUGA: A o tagata atamamai aoao atili e uiga i le tala coronavirus, tala fou ma faʻamatalaga suia. Mo le lata mai ile faʻamaʻi ole COVID-19, faʻamolemole asiasi ane ile Nofoaga autu mo le Faʻatonutonuina ma Faʻamaʻi .





O le mea mulimuli e manaʻo iai seisi e faʻalogo iai o leisi gafatia faʻamaʻi pipisi i le lalolagi . Peitai, o se suesuega talu ai nei lomia faasalalau i le Taualumaga o le National Academy o Saienisi (PNAS) na fausia se sili atu popole. E faʻatatau i se vaega fou o faʻamaʻi o le swine flu lea na taʻua e le au suʻesuʻe ua iai le agavaʻa e salalau atu i tagata. O le mea lenei ua matou iloa.



O le a le G4 swine flu?

O le kulupu o siama na talanoaina i le suʻesuʻega a le PNAS o loʻo taʻua o le G4 Eurasian (EA) avian pei o H1N1 virus - pe, naʻo le G4 mo se faʻapuʻupuʻu. O i latou o se ituaiga faʻapitoa o le swine flu (mafua mai i le faʻamaʻi fulū A) o loʻo sosolo i puaʻa i Saina. E fa ituaiga autu o siama fulū (A, B, C, ma le D). Influenza A o le vaega sili ona taatele e mafua ai faʻamaʻi pipisi.

I le maeʻa ai o le siama o le swine influenza na mafua ai le faʻamaʻi pipisi i le 2009, na galulue faʻatasi le ofisa o le malo o Saina ma le World Health Organization ma saienitisi mai iunivesite i Saina ma Peretania, e suʻesuʻe ma maitau le faitau aofai o puaʻa mo faʻailoga o le siama e ono aʻafia i le faʻamaʻi.

O lena suʻesuʻega na maua ai le aofaʻi o 179 faʻataʻitaʻiga o puaa na mautinoa na lelei i le siama fulū A, ma talu mai le 2016 o le G4 H1N1 swine flu siama o le siama sili ona tuʻuesea. E ui o faʻasalalau talu ai nei a le aufaasalalau o le muamua lea o le lautele lautele ono faʻalogo i le G4 swine flu-e leʻo matua saʻo e taʻu ia fou.



Mafai G4 mafua ai se faʻamaʻi pipisi tagata?

O le G4 e iai ona vaega fou pe a faʻatusatusa i le iloa o faʻamaʻi fulū. Ae o mea e tutusa ai ma le siama 2009 H1N1 i tua atu o le faʻamaʻi o le swine flu ua faʻapopoleina.

1. E mafai ona afaina ai tagata.

Pei o le siama H1N1 o le 2009, o le siama G4 e mafai ona pipii i sela o le tagata mama, lea e faʻatagaina ai ona maua faʻamaʻi i tagata. E leʻo faʻapea ona faia e virusi o le swine flu, ma o le mafuaʻaga lea e le mafua ai ona afaina tagata i faʻamaʻi puaʻa.

O le mea moni, o lenei suʻesuʻega na faʻamaonia ai le mafai e le siama ona faʻamaʻi tagata e ala i le suʻesuʻeina e iloa ai pe o tagata e galulue ma puaʻa na atiaʻe ni vailaʻau o siama. Mai le 2016 i le 2018, 10.4% o tagata faigaluega gaosia puaa na tofotofoina sa iai le lelei o le vailaʻau (o lona uiga ua tupu le faʻamaʻi).



2. Tele o tagata e le lava le puipuiga.

E pei foi o le siama H1N1 o le 2009, o loʻo lipotia mai i le siama o le G4 le i ai o ituaiga o ituaiga mai siama fulū na maua i tagata, manulele, ma puaʻa. Atonu o le iʻuga lea o le toe faʻatasia, o se faiga e fefiloi ai nisi siama i totonu o le talimalo — i le tulaga lea, o le puaa — e fesuiaʻi mea na gafa, ma fausia ai se siama fou o le fulū ma isi foliga fou. A tulaʻi mai se siama fou, o le toʻatele o tagata ua leai se puipuiga i ai ma ua atili ai ona aafia i siama. O le siama 2009 H1N1 faʻamaʻi pipisi o le iʻuga o se faʻatasiga faʻatasi.

3. E ono faʻaleagaina tagata talavou.

E i ai nai isi faʻatatau i faʻamaumauga o lenei suʻesuʻega, e aofia ai le maualuga o le tali lelei o le tino i le tino i le 18 i le 35 tausaga le matutua tagata faigaluega puaʻa (faʻatusatusa i tagata matutua). Lenei mafai ona fai ma sui o se le faʻamaʻi pipisi o le mea e masani ona manatu o se soifua maloloina ma le laititi gofie gasegase faitau aofaʻi, lea na faʻaosoina le faʻateʻi talu mai le 2009 H1N1 faʻafitauli mafua mai o le tele o maliu i le 18 i le 64 tausaga o le faitau aofaʻi o tagata.

4. O tagata e leai se fesoʻotaʻiga saʻo i puaa na aafia.

Antibody positivity i le G4 flu na maua foi i le 4% o le 230-tagata faʻataʻitaʻiga mai le lautele o le faitau aofaʻi o tagata i Saina e leʻi iai saʻo fesoʻotaʻiga ma le tofotofoina puaʻa. O loʻo iai le tutusa ile faʻamaʻi ole 2009 H1N1 lea na maua muamua ai tagata mamaʻi leai se iloa faʻafesoʻotaʻiga ma puaʻa .



5. E sosolo i le faʻafesoʻotaʻi poʻo le manava manava.

I se faʻaopopoga, faʻamaonia suʻesuʻega suʻesuʻega o le siama mafai ona salalau e ala i le faʻafesoʻotaʻi tuʻusaʻo pe manava manava. O lenei ituaiga tuʻufaʻatasiga, faʻatasi ma le le lava o le puipuiga i lenei faʻapitoa G4 fulū o faʻamaʻi mai le taimi nei o loʻo avanoa tagata tui puipuia o tagata foi o vaega o se siama ma faʻamaʻi gafatia.

O le a le tatau ona tatou popole?

Muamua, e tatau ona tatou vaevaeina i lalo nisi o fuainumera teisi atu.



E afaina ai se pasene laititi o le faitau aofai o tagata.

E ui na i ai 179 faʻataʻitaʻiga lelei o puaʻa faʻataʻitaʻia, o le mea moni lava o se faʻatusatusaga maualalo o le fua. Ile 179 faʻaiʻuga lelei ole suʻega, 136 na sau mai le faitau aofai o le latalata i le 30,000 nasal swab sampels o le leai-faʻailoga puaa. O lenei faʻatusatusaina le tuʻu eseʻeseina fua faatatau o 0.45%. O isi totoe e 43 lelei na faʻataʻitaʻia mai le aofaʻi o le 179 itu lelei na faʻataʻitaʻia mai i le faitau aofaʻi o sili atu i le 1,000 nasal swabs poʻo ni vaega o le mama na aoina mai puaʻa o loʻo faʻaalia ai faʻailoga manava mo le tuʻu eseʻesega o le 4.23%. I se faaopopoga, o le aofaʻi o puaa na suʻesuʻeina e fai ma sui o se aofaʻi laʻititi o le aofaʻi o le faitau aofai o puaʻa i Saina-atonu e oʻo atu i le 500 miliona.

E leai se iloa iloa faʻasalalau i le va o tagata.

I le taimi nei, e leai se lauiloa iloa na maitauina ma le G4 swine flu i le va o tagata. E faʻatoa tupu se faʻamaʻi pe a tupu le faʻasalalauga a le tagata mai lea tagata. Ua aʻoaʻo mai i tatou e le Talafaʻasolopito o lenei feaveaʻiga mai le puaa i le tagata — ituaiga siama eseese — lea na maitauina i le G4 swine flu e tupu i nisi tulaga i tausaga uma ma isi siama fulū, ae masani ona leai lagolagoina . I le taimi nei, e leai sa matou mafuaʻaga tatau e mafaufau ai o lenei G4 swine flu o le a mafua ai se mea ese. Mea mulimuli lava, ua tatou iloa o amioga, pei o le 'ai puaʻa, e leai faʻataga se faʻamaʻi pipisi mai le puaa i le tagata.



E leʻo oʻo i Amerika.

I le taimi nei, o le Centers for Disease Control and Prevention (CDC) ua faʻamaonia e le o mauaina ni siama G4 i puaʻa poʻo tagata i le Iunaite Setete.

Faatasi ai ma lena faamatalaga, o lenei tala G4 swine flu siama e tutusa ma le 2009 H1N1 faʻamaʻi pipisi, o lea e tatau ai ona i ai se tulaga o le popole. Faʻaauau pea le taamilosaga i puaʻa ma faʻaauau pea le faʻaalia i tagata e ono faʻatagaina ai nisi fefaʻatauaiga o mea tau kenera-e taʻua foi o le faʻamautinoaga-e tupu, lea e mafai ai ona faʻamaonia atili ai le siama e mafua ai se faʻamaʻi pipisi. Uiga, e mafai ona suia atili ma avea faigofie e lafo mai le tasi tagata i le tagata.



O le a le mea o loʻo faia e le U.S.

O loʻo uia laʻasaga nei e le CDC:

  • Galulue ma ofisa o le soifua maloloina lautele i Saina e aumai se faʻataʻitaʻiga o le siama
  • Faʻaaogaina o latou Influenza Faʻataʻitaʻiga o Suʻesuʻega o Tulaga Lamatiaga (IRAT) e iloilo ai le lamatiaga o lenei siama mafua ai se faamaʻi pipisi
  • Iloilo poʻo fea o tui nei o loʻo suʻesuʻeina faʻasaga i virusi o le fulū e ono puipuia mai lenei siama
  • Iloilo pe afai o iai ile vailaau ole antiviral flu maua ai le puipuiga mai lenei siama

O le faʻamaʻi pipisi o le H1N1 i le 2009 o le faʻamaʻi muamua lea i le toeititi atoa le 40 tausaga. O le virusi o le fulū H1N1 i le 2009 na mafua ai ona sili atu ona pipisi-i le leo o 60.8 miliona mataupu i le U.S. i lona tausaga muamua ma toeititi 12,500 maliu. Ae, o le maliliu fua na maualalo faʻatusatusa i muamua pandemics, vaega ona o le faʻaleleia atili malamalamaaga o le pipisi faʻamaʻi ma viral control auala.

O le U.S. tali i le 2009 H1N1 faʻamaʻi na malosi ma tele-foliga, tumau i le tausaga; a aunoa ma se tali faapena, e tele nisi soifua na maumau. O le ie siliva o le faʻamaʻi lata mai nei o le COVID-19 o le malamalamaaga lea ua mafai ona maua e le lalolagi mai lenei tali malosi, e faʻatatau i faʻamaʻi pipisi i le lumanaʻi.

Faʻafefea ona tumau maloloina

Matou te iloa o tagata na aafia i faʻamaʻi pipisi mo se vaitaimi umi lava-masani ai ni nai aso aʻo leʻi amataina faʻamaʻi o le fulū e oʻo atu i le lima aso pe a maʻi. Ua matou iloa foi o le siama e mafai ona sosolo i le ea i mataua malulu mai le tale poʻo le mafatua e se tagata na aʻafia, pe oʻo foʻi i le paʻi atu i luga o le eleele lea e toʻulu ifo ai nei mataua ona tago ai lea i ou foliga.

Taua lapataiga e faia aofia ai na tagata uma e masani ma faʻafetai i le taimi nei koronavairusi pipisi i le lalolagi :

  • Faʻataʻitaʻi lelei le fufuluina o lima ma faʻaoga le vailaʻau mama
  • Aloese mai le paʻi atu i ou foliga
  • Tausia mama avanoa avanoa
  • Aloese mai tagata mamaʻi (ma aloese mai tagata pe afai o oe le tasi e maʻi!)
  • Ufiufi ou tale ma mafatua e taofi ai le sosolo atili
  • Fai tui

O se vaitau tui puipuia o le fulū , tasi tausaga taʻitasi, o se tasi o sili ona taua laʻasaga e mafai ona e faia e tumau ai i le flu-leai. O tui puipuia i le fulū o nisi ia o tui e faigofie ona maua. E avanoa i latou i le tele fale talavai faʻatau atu ma e masani ona ufiufi e inisiua . Ole vailaʻau masani e fautuaina mo tagata uma e sili atu ile 6 masina le matua, seʻi vagana ua faatonuina oe e lau fomaʻi. E tele naua faamatalaga taufaasese e uiga i mafuaʻaga e aloese ai mai le fulū fulū, ae e taua le mauaina o se fou fulū fulū i taimi uma flu.

FUAFUA: Mafai e fafine maʻitaga ona oso i le fulū?

E iai se tui mo le novel G4 swine flu?

Ole tui puipuia ole flu ile taimi nei e le puipuia mai le G4. Peitaʻi, o loʻo galue le CDC e faʻamautinoa pe o se tui puipuia e puipuia ai le siama o le swine flu e maua ai le puipuiga mai le G4. A leai, ole a amata ona galue le CDC ile tui fou ole fulū e puipuia ai mai le fulū fou.

Afai na aʻoaʻo le 2020 i le lalolagi se mea, e tatau ona taua lelei tumama fufuluina lima ma le va fealoaloaʻi. Afai ua e maʻi-tusa lava poʻo le a le mafuaʻaga-e le tatau ona e alu i le galuega po o le aʻoga, ma tatau ona faʻatapulaʻa fesoʻotaʻi ma isi.

E taua le mataala i ni siama fou e ono aʻafia ile faʻamaʻi. O lo matou poto masani i le faʻamaʻi o le H1N1 i le 2009 ma le faʻamaʻi lenei o le COVID-19 ua faʻamautuina se faʻavae malosi e malamalama ai i le vave ona faʻateleina o mea, ma le a le mea na tupu ma e leʻi galue foi i ni tali. E ui lava o loʻo avanoa nei faʻamatalaga i le G4 swine flu e le lava e faʻatupuina ai le popolevale atoa, e le mafai ona i ai se tatou faʻaaliga-vaʻaia ma le coronavirus ma e tatau ona faʻaauau pea ona nofouta i le taufaʻamataʻu o fou ituaiga o faʻamaʻi pipisi.