Tele >> Aoga Soifua Maloloina >> Ua ea ea le fulū? Aʻo faʻafefea ona pepesi le fulū.

Ua ea ea le fulū? Aʻo faʻafefea ona pepesi le fulū.

Ua ea ea le fulū? Aʻo faʻafefea ona pepesi le fulū.Aoga Soifua Maloloina

Auina atu | Flu vaitau | Faamaʻi pipisi | Faʻafefea ona taofi le salalau





O le siama fulū (aka, le fulū) o loʻo tiʻetiʻe solo i le tausaga atoa. Ae amata loa ona tupu tele mea pe a oʻo ina malulu le tau. Pau ma le taumalulu o muamua flu vaitaimi masina, faatasi ai ma mataupu o le pipisi faʻamaʻi manava oso i le va o Tesema ma Fepuari. Faatasi ai ma le tala o le koronavairusi (COVID-19) ma le fulū i luga o le fetauiga, o lenei atonu o le sili lea o le pa'ū, mai se vaaiga lautele soifua maloloina, sa tatou i ai lava, Robert Redfield, MD, faatonu o le Centres for Disease Control and Prevention (CDC) fai mai i se lautele salalau WebmD faʻatalanoaga .



O le fulū e sili atu nai lo na o se malulu i luga o vailaʻau. E sau faafuaseʻi ma mafai ai ona maua ai se fiva, malulu, lelava, tiga le ulu, tiga o le tino, puaʻi, ma manava tata - e faʻaopoopo i faʻailoga e masani ona fesoʻotaʻi ma le malulu masani, pei o le tiga o le faʻaʻi, mafatua, tale, ma le isu o le isu. O le CDC fua faatatau e i le va o le 39 i le 56 miliona tagata i le Iunaite Setete na aafia i le siama fulū i le va o Oketopa 1, 2019 ma Aperila 4, 2020, ma le 24,000 i le 62,000 ua feoti.

Puipuia le fulū e sili atu le taua nai lo se isi lava taimi, faʻafetai i le faʻamaʻi pipisi coronavirus ma ua maeʻa mamafa avega soifua maloloina. Mautinoa, tui o le ki. Ae o le iloaina o afea ma faʻafefea ona pipisi le siama o le fulū o mea taua ia e puipuia ai oe ma lou aiga mai le aafia i le flu i lenei vaitau.

Ua ea ea le fulū?

E talitonu tagata popoto, o le fulū e sosolo muamua lava e ala i mataua faʻasaʻoloto pe a oʻo kisi, tale, pe tautala se tagata ua maua i le faʻamaʻi. O nei mataua na paʻu i gutu poʻo isu o tagata latalata ane. Poʻo le, le masani a, o se tagata ono paʻi i luga luga faʻaleagaina ia latou, ona tago lea i ona ia lava foliga.

Ae o lea ua i ai faʻamaoniga faʻaalia ai o faʻamaʻi fulū e mafai foi ona avea ma ea. O le 2018 suʻesuʻega mai le Iunivesite o Maryland ma lolomiina i le tusi o talaaga Taualumaga a le National Academy of Science o le Iunaite Setete o Amerika maua ai o le siama fulū mafai ona faʻamaligiina i tamaʻi tamaʻi faʻamamaina taofi i le ea mai le manava manava o tagata na aafia. O le a le mamao e malaga ai nei vairusi pipisi ma o le a le umi latou te nonofo ai i le ea e leʻi suʻesuʻeina, ae o tulafono masani o le saogalemu COVID-19 — e tu i le ono futu le mamao mai tagata ma fai o latou foliga poʻo se taotoga e fai ai taotoga - atonu o ni lelei lelei le taofiofia o siama. i le fufuluina o lima.

Ma e ui lava na e faʻalogo i le tele o mea e uiga i le faʻatapulaʻaina o lo tatou malamalama i siama faʻavaivaia le puipuiga o le tino, fai mai nisi fomaʻi fomaʻi e le o se mea e tatau ona tatou popole i ai i se taimi puʻupuʻu, a o tatou tauivi ma le faʻamaʻi o le COVID-19. E mafai ona ou vaʻai i nei faiga uma e faʻaititia ai le tali atu o le tino, ae maise lava i tamaiti laiti, o loʻo fausiaina a latou sela o mea e manatua ai sela, fai mai Hilary Smith, MD , o se fomaʻi faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma tamaiti fomaʻi soifua maloloina i tamaiti o le Boston. Ae e sili ia te aʻu loʻu avanoa e fasiotia ai ni siama lelei [faʻatasi ai] ma le siama o le coronavirus.

Pe o ni mataua poʻo ni malae vaʻalele, o le isi mea e mafaufau i ai pe a oʻo mai i le puʻeina o soʻo se siama o se tasi lava ia puipuiga puipuia. Aisea le afaina i taimi uma le matutua ma le laiti aemaise lava faigata? Ua fesili Dr. Smith. E mafua ona o a latou [vaivaiga] puipuiga puipuia, i se tikeri. I le avea ai ma se fomaʻi o tamaiti, e mafai ona ou tale ma faʻafofuina e tamaiti ma le fulū i taimi uma ma i le 14 tausaga na ou faʻataʻitaʻia ai, ou te leʻi maua i le fulū. Na o le pau na o le mafuaʻaga na ou maua ai i le fulū? Leai. O le tele o mea faʻamoemoe lava i lau puipuiga o le tino.

O afea e amata ai le fulū?

E mafai ona maua oe ile fulū i soʻo se taimi ole tausaga, ae o mataupu e tau oso i luga amata mai i le masina o Oketopa, i le tumutumuga o Fepuari, ona toulu ai lea (e ui e leʻo mou atu) ile tautotogo ma le taumafanafana.

FUAFUA: O se fulū vevela poʻo seisi mea?

O tui o se mea taua taua faʻasaga i le pepesi o le fulū, ae o le a le mea na aoga i le tausaga ua teʻa atonu e le aoga i lenei tausaga. E mafua ona o le siama fulū lava ia e mafai ona suia mai le tasi tausaga i le isi.

O faʻamaʻi pipisi o le Influenza i sela o tagata ma meaola e faʻaoga ai se gaioiga e faigofie ai ona suia suiga o lona sela Robert Hopkins Jr., MD , polofesa o faʻafomaʻi i totonu i le Iunivesite o Arkansas mo Medical Saienisi. E mafua ai le fesuisuiaʻi faifai pea o uiga o siama ma, e le masani ai, suiga tetele e mafai ona oʻo atu ai i faʻamaʻi pipisi. O loʻo iai pea suʻesuʻega o loʻo faʻaauau pea ona faia se tui puipuia ole flu lautele e puipuia ai i tatou e ala i le osofaʻia o vaega ole siama o loʻo tumau pea le mausali e ui i nei mea sese. 'O le vailaʻau o le a tatou faʻaaogaina i lenei tausaga e tolu suiga tetele mai le ituaiga na tatou faʻaaogaina i le tausaga talu ai. —E tusa lava, o se mate mate — ae ou te talitonu o le a aoga tele.

Faʻafefea e le COVID-19 ona aʻafia le vaitau o le fulū o lenei tausaga? O le a sili atu tagata lautele vavalalata vavalalata ma fai ufimata mata fesoasoani faʻamama le pepesi o le fulū? Pe o le a tagata, mataala i le faia o se malaga i le latou fomaʻi ofisa lea COVID-19 tagata mamaʻi ono i ai, faʻamamaina le fulū flu? Naʻo le taimi e taʻu mai ai.

Ae paga lea, o le matou poto masani ma le COVID ua faʻaalia ai o le tatou sosaiete, i lona atoaga, e le lelei tele i ni gaoioiga e puipuia ai oe lava, e pei ona saunoa Dr. Hopkins. E ui lava ou te fiafia e vaʻai i se tulaga taua i le taliaina o tui puipuia i le fulū i lenei tausaga-ma o le a ou mautinoa lava le unaʻia o lena mea - Ou te manatu o lenei o se taumalulu faigata ma le faʻatasia o le COVID ma le flu faatasi ai ma le RSV [respiratory syncytial siama, o se mea masani ma faʻamaʻi pipisi manava masani lava ona vaʻaia i tamaiti laiti], lea e mafua ai foi maʻi manava taua i le taumalulu.

O le a le umi e pipisi ai le fulū?

Fai mai le CDC, e mafai ona amata se tagata ua maua i le faʻamaʻi faʻamaʻi le fulū siama tasi aso ae le i aliali mai faʻailoga ma e oʻo i le fitu aso mulimuli ane. Peitai, i se aotelega, o se tagata ua aafia e sili atu ona pipisi i le tolu i le fa aso talu ona amata a latou faʻailoga. Tamaiti ma tagata o loʻo vaivai le faʻamalosi tino (faʻataʻitaʻiga, i latou e iai faʻamaʻi pipisi pei o le rheumatoid arthritis, lupus, ma tagata e maua ile chemotherapy) e mafai ona pipisi mo se umi atu ile fitu aso.

Ole toʻatele o tagata e malolo mai ile fulū ma ua le toe pepesi pe a ma le vaiaso atoa. O le nofo i le fale ma alu ese mai tagata aʻo e faʻamalolo e taua tele le taofi o le pepesi o le flu. Tagata atamamai i Soifua Maloloina UC-Irvine Fai mai e tatau ona e nofo i le fale seʻi vagana:

  • E leai sau fiva mo le 24 itula (e aunoa ma le inuina o vailaʻau e faʻaitiitia ai le fiva pei aspirin , acetaminophen ( Tylenol ), poʻo ibuprofen ( Fautua poʻo Motrin)
  • E leai sau puaʻi poʻo pe manava tata mo le 24 itula
  • O lou tale ma mafatua ua faʻaititia e le itiiti ifo i le 75%

Ma aua le oomi oe lava. Faʻamalie i tua i lau masani masani malie. A naʻo le tu i luga, taʻele, ma fai ou lavalava ua e fiu ai, masalo e tatau ona e nofo i le fale ma malolo pea. Tomai Faapitoa fautua e aua neʻi e toe foʻi i lau faasologa masani seʻia maua le 90% o lau masani masani ile malosi i tua.

FUAFUA: Togafitiga togafitiga ma vailaʻau

Faʻafefea ona aloese mai le faʻasalalauina o le fulū (ma pe faʻapefea ona puipuia oe lava)

Mauaina ole fulū i lenei taumalulu e le maalofia. E i ai puipuiga saogalemu e mafai ona e (ma tatau) faia.

1. Tui i tausaga taʻitasi.

  • O loʻo avanoa le tui puipuia i le fulū i fale falemaʻi ma falemaʻi, pei o le ofisa o lau fomaʻi poʻo falemaʻi i le lotoifale.
  • E fautuaina le tui puipuia ole fulū mo le toatele o tagata matutua 6 masina pe sili atu .
  • O tui e taua tele mo tagata e tele le aʻafia i faʻafitauli mai le fulū, e aofia ai tamaiti laiti, i latou e ova ma le 65 tausaga, ma i latou e iai faʻafitauli tau soifua maloloina e pei ole foma poʻo le maʻisuka.
  • O le tui e le o taimi uma o se fetaui lelei ma se fesuiaiga o siama fulū, ae tusa ai ma le CDC, e masani lava faʻaititia le ono aʻafia ile fulū ile 40% -60% .
  • O le taimi sili ona lelei e fai ai ou tui o Setema poʻo Oketopa, ae le i amataina le vaitau o le fulū i ni mea maualuga. Ae o le tui i le taumalulu mafai lava ona aoga.
  • Ma ia tatou faʻatonu saʻo le faʻamaumauga: O le tui puipuia i le fulū o le a le avatua ia te oe le fulū, e ui lava e mafai ona e atiina ae ni nai itu tiga agamalu, pei o se fiva ma tiga maso.

2. Faʻaauau pea lau puipuiga COVID-19. O nei faiga e aoga tele pe a fai o e vaʻaia se tasi e maua i le fulū.

  • Fai se ufiufi o ou foliga.
  • Tumau ono futu ese mai tagata. Suesuega lomia i le Tusi o talafaamaʻi pipisi na maua ai o le 89% o siama o le fulū na maua i tamaʻi vaega na faʻasalalauina e oʻo atu i le ono futu mai le ulu o se tagata na aafia. O le latalata atili o lou tagata i le tagata, o le maualuga foʻi lea o le faʻamaʻi o le siama.
  • Fufulu ou lima (mo le 20 sekone) masani pe faʻaaoga vailaʻau fufulu lima ma le itiiti ifo ma le 60% ava malosi. Afai o loʻo e vaʻaia se tagata maʻi, e sili ona taua le fufuluina o ou lima pe a uma ona tagoina aʻa a le tagata na faʻaaogaina ma palapala eleelea ma ipu / ipu.
  • O mea mama e masani ona paʻi i ai (doorknobs, keyboard, counter / kesi / laulau) faʻatasi ai ma vailaʻau faʻamama. Fai mai le CDC, e mafai e le siama flu ola i luga o luga mo le 48 itula . E masani ona fufuluina fale, pei o vailaʻau faʻamama ma mea faʻamama e aofia ai le 'ava malosi poʻo le hydrogen peroxide fufulu mama , fai mai le CDC.

3. Afai e te sogi pe tale, faia i totonu o le tino poʻo lou tulilima ona mulumulu lea o ou lima pe faʻaaoga le vailaʻau mama.

4. Aloese mai le paʻi atu i lou isu, gutu, po o mata —Faigofie faigofie ulufale mo le siama o le fulū.

5. Toe nofo i le fale pe a e lagona le maʻi ma aua neʻi e toe alu i au masani gaioiga seʻi vagana ua e manuia.

I nei faiga, e te faʻaititia ai lou ono maua i maʻi, ma le ono maua ai i faʻafitauli pe a fai e te maua le siama.